Naslovnica / Savjeti stručnjaka

Program poticanja govora, jezika i izražavanja

Pedagoginja ·

Poticanje govora, jezika i izražavanja u najranijoj dobi

Tijekom ove pedagoške godine intenzivnije ćemo djelovati na poticanju pravilnog govora, jezika i izražavanja djece. Naša pedagoginja Nikolina Bošnjak, također je profesorica hrvatskog jezika i provodit će akcijsko istraživanje na zadanu temu.

Nositeljica programa je naša ravnateljica; Draženka Sesan, odgojitelji i stručni tim.

Upoznat ćemo Vas sa bitnim zadaćama u odnosu na : dijete, odgojitelje, roditelje, a potom ćemo Vam prikazati što bi u određenoj razvojnoj dobi trebalo usvojiti iz zadanog područja, kako biste dobili određene smjernice.

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE

  • poticati razvoj govora djece s ciljem da se govorno jezične sposobnosti djece razviju u punom potencijalu
  • poticanje razvoja govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva od rane dobi s ciljem prevencije govorno-jezičnih poremećaja
  • razvijati sposobnost složenih misaonih operacija - induktivno i deduktivno zaključivanje, apstraktno mišljenje
  • razvijati intelektualne sposobnosti operiranja količinskim i prostornim, te vremenskim odnosima
  • poticati razvoj jezika i govora kroz centre za razvoj jezika i govora u SDB
  • osmisliti stimulativne igre za razvoj govornih i jezičnih vještina
  • pratit razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva uz pomoć protokola za praćenje govorno-jezičnog razvoja djece

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

  • čitanje stručne literature iz zadanog područja, razmjenjivanje znanja, stavova i iskustava putem interaktivnih radionica
  • osvještavanje odgojitelja o važnosti sustavnog rada na razvijanju predčitalačkih, grafomotoričkih, okulomotoričkih i predmatematičkih vještina
  • promišljanje igara i aktivnosti za stvaranje poticajnih centar za razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

  • informirati i educirati roditelje o značenju pravovremenog poticanja razvijanja navedenih vještina
  • koristiti roditeljske resurse i poticati aktivno sudjelovanje roditelja u navedenom programu
  • informirati i educirati roditelje putem kutića za roditelje, brošura i informativnih letaka
  • STANDARD – INDIKATORI KVALITETE – NOSITELJI – VRIJEME TRAJANJA
  • Edukacija odgojitelja i roditelja o važnosti navedenih vještina -Inicijalno snimanje materijalnih uvjeta za poticanje vještina u odgojno -obrazovnom procesu -Primjena projekta u svim skupinama -Procjena indikatora postignuća i evaluacija projekta – Inicijalni i ciljani upitnici za odgojitelje -Protokoli snimanja prostorno ? materijalnog konteksta i aktivnosti -Ankete -Praćenje dijelova Odgojno-obrazovnog procesa -Protokola -Kvalitativna i kvantitativna analiza postignuća – Stručni tim -Ravnatelj -Odgojitelji – Kontinuirano tijekom godine

Razvoj govora od rođenja do 5. godine

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.

  • Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana – Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) – Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
  • okreće se prema smjeru izvora zvuka - uživa u igri ku-kuc (skrivanje lica iza dlanova) - sluša i usmjerava pažnju kada mu se govori - prepoznaje neke riječi (sok, medo, noga) - počinje odgovarati na zahtjeve (?dođi?, ?želiš još??) – koristi se govorom ili zvukovima kako bi pridobio pažnju okoline - brbljanje ima izmjene ritma (duge i kratke grupe zvukova) - imitira različite govorne zvukove - izgovara jednu ili dvije riječi (tata, mama) iako ne moraju te riječi biti jasne

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati
  • dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima
  • nema dosljedne reakcije na glasne zvukove
  • ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom
  • ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve
  • ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije
  • Razvojni period od 1. do 2. godine – Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) – Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
  • zna pokazati neke dijelove tijela - sluša i razumije jednostavna pitanja i upute (?Donesi medu?, ?Gdje je mama??, Poljubi bebu!?) - sluša kratke priče i voli pjesmice - pokazuje slike u kjnizi kada ih se imenuje – rječnik se proširuje (?svaki dan po jedna nova riječ?) - koristi upitne riječi (?Što to??, ?Gdje zeko??, ?Ide pa-pa??) - koristi rečenice od dvije riječi (?još skakati?, ?neće vode?, ?tatin auto?) - koristi se različitim suglasnicima na pocetku riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi (?donesi bebu?)
  • dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje
  • dijete ne pokušava oponašati govor odraslih
  • koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta , bez korištenja rijeci
  • Razvojni period od 2. do 3. godine – Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) – Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
  • razumije razlike u značenju suprotnih pojmova (veliko-malo, gore-dolje, idi-stani, noc-dan, ima-nema) - sluša i izvodi dvije molbe zaredom (uzmi bebu i stavi je u krevet) – imenuje većinu stvari (ima riječ za gotovo sve oko sebe) - u spontanom govoru koristi 2-3 rečenice kako bi postavljalo pitanja i komentiralo stvari oko sebe - Imenuje predmete koje želi dobiti (traži željeno govorom) - Okolina razumije djetetov govor (uključujući slušatelje koji ne poznaju dijete)

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi
  • ne povezuje dvije riječi
  • djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima
  • dijete ne razvija simboličku igru
  • Razvojni period od 3. do 4. godine – Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) – Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
  • dijete čuje i reagira kada ga se zove iz druge prostorije - sluša radio i TV na istom stupnju glasnoće kao i odrasli - razumije jednostavna pitanja tipa Tko? Što? Gdje? Zašto? – Govori o svojim aktivnostima, razgovara i opisuje svakodnevne situacije - Djetetov govor je razumljiv svima - Koristi višečlane rečenice (od 4 ili više riječi) - Dijete govori lako, tečno, bez ponavljanja slogova ili riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • djetetov govor je nerazumljiv
  • djetetov rječnik je siromašan
  • djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan
  • produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora)
  • Razvojni period od 4. do 5. godine – Receptivni govor (slušanje i razumijevanje) – Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
  • dijete sluša i obraća pažnju na priče te odgovara na pitanja o njima - dijete čuje i razumije većinu onoga što je rečeno kod kuće ili u prostorima u kojima boravi – u rečenicama koristi mnogo detalja ? ima bogat rečenični iskaz - dijete priča priče dosljedne temi - lako komunicira i s odraslima i s djecom - većinu glasova izgovara pravilno (osim l,lj i r, ali tu je potrebna procjena logopeda) - dijete koristi pravilne gramatične iskaze

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja
  • dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije
  • djetetov govor je nerazumljiv
  • prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova
  • djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja
  • postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora

Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu

Napisala : prof. logoped Ivana Curic-Katanic

Pripremila:

prof.pedagog Nikolina Bošnjak

Svi savjeti

Probna verzija · nije službena stranica